Dosta često, čak svakodnevno na društvenim mrežama nailazimo na mnoštvo informacija vezanih uz proizvodnju hrane. Dolaskom društvenih mreža na istima se vrlo često šire dezinformacije “neznalica” kao i vrlo korisne informacije stručnjaka do kojih možemo doći lakše no ikada.
No, pitanje je kome vjerovati, koji portal objavljuje informacije, a koji senzacionalističke dezinformacije radi podizanja gledanosti i klikova, i najvažnije dijeljenja svoje stranice.
Tako se nedavno društvenim mrežama ponovno proširila panika po pitanju “zabrane” proizvodnje organskog sjemena i uzgoju vlastite hrane u vlastitim vrtovima koji je potekao sa nekog portala, a proširen je društvenim mrežama.
Neznanje je najveći neprijatelj, još ako je u kombinaciji sa društvenim mrežama, pogubno je.
Tako se znamo susresti sa pitanjima je li naše sjeme GMO? Doista bi bilo neugodno odgovoriti na ovo pitanje potpuno iskreno: ” Da, svakako, naš OPG posjeduje ogroman laboratorij sa zaposlenim genetičarima i milijunskom opremom gdje genetski modificiramo organizme, u ovom slučaju sjeme npr. Patliđana i onda to sjeme prodajemo po 5 kn.” Svatko tko bi prije takvog pitanja razmislio o istom shvatio bi da je to jednostavno u najmanju ruku financijski nemoguće, a i nismo previše sigurni da bi genetičari došli raditi za jedan slavonski OPG.
ORGANSKO SJEME
Organsko sjeme, koje se nudi i pod nazivima ekološko ili bio, proizvodi se na organskim farmama, iz biljaka koje nisu bile u doticaju s umjetnim gnojivima, pesticidima ili bilo kakvim drugim onečišćenjem. Također, takvo sjeme ne smije biti genetički preinačeno pa organski vrtlari mogu biti sigurni da siju nešto što je provjereno i u startu “zdravije”.
ŠTO JE GMO?
GMO su organizmi izmijenjeni tehnikom genetičkog inženjerstva. Prvi je nastao 1973. godine, kada je američki znanstvenik Herbert Boyer izdvojio gen iz bakterije i ubacio ga u drugi organizam. Godine 1983. uzgojen je prvi GM duhan otporan na antibiotik, a dvije godine poslije i prve GM biljke otporne na insekte, viruse i bakterije. Godine 1990. uzgojen je prvi GM pamuk. U Americi je danas više od 80 posto usjeva kukuruza, soje i pamuka GMO podrijetla.
KOJE SU NAJČEŠĆE GMO KULTURE U SVIJETU?
Trenutno je poznato 16 genetski modificiranih kultura: kukuruz, soja, pamuk, uljana repica, rajčica, krumpir, šećerna repa, riža, pšenica, karanfil, bundeva, duhan, cikorija, lan, dinja i papaja. Najveći dio GMO kultura u svijetu, više od 60 posto, odnosi se na kukuruz, pamuk i uljanu repicu.
KAKO HRVATSKO ZAKONODAVSTVO REGULIRA GMO?
Zakon o GMO-u zabranjuje uzgoj genetski modificiranih usjeva u Hrvatskoj. Istovremeno dozvoljava uvoz prehrambenih namirnica koje u sebi sadrže udio GMO manji od 0,9 posto. “U Hrvatskoj se mogu prodavati i namirnice s većim udjelom, ali moraju biti daklarirane. Međutim, vjerojatno zbog anti-GMO ozračja, do sada se nisu našle na tržištu.
Vrlo često uzgajivačima nisu jasne oznake na vrećicama povrća i cvijeća i zbunjuje ih što je sorta, a što je hibrid F1. Zašto je sortno sjeme pogodno za daljnju reprodukciju sjemena? Česta je i zabluda da F1 oznaka označava GMO sjeme.
Hibrid je prirodan, GMO nije
Naziv hibrid potječe od latinske riječi hybrida što u prijevodu označava nešto miješano, križano. Sama riječ nam govori da je došlo do nekog miješanja. Hibridni organizmi u sebi sadrže osobine obaju roditelja. Vrlo često se miješa pojam hibrid i GMO. Hibrid i proces nastanka hibrida, hibridizacija, su prirodne pojave koje se spontano događaju u prirodi. GMO nije prirodan proces. Ni mi nismo ništa drugo nego hibridni organizam koji je naslijedio osobine svojih roditelja. Da nije tako ne bi se razlikovali od prvog čovjeka, samo bi se duplirali. Tako se u prirodi svakodnevno događaju hibridizacije – miješanja, križanja.
Najčešća hibridizacija je u okviru iste vrste ili roda. Tako su stvorene sve stare sorte voća, povrća i začinskog bilja, i svih biljnih vrsta. Danas možemo namjenski križati sorte koje želimo ili sorte i hibride (linije) ili hibride i hibride. Možda je jedna sorta dinje sočna, dok je druga fantastičnog okusa. Hibrid nastao od njih može davati plodove koji su sočni i dobrog okusa.
Hibridi se označavaju kao F1 generacija
Hibridizacija se može dogoditi i među roditeljima koji ne pripadaju istoj vrsti ili rodu, ali takvi hibridi – potomci – bastardi su najčešće sterilni. Takvih slučajeva u životinjskom svijetu ima puno. Primjer su kombinacije kokoši i fazan ili paun i morka (biserka). Sigurno su najpoznatije mula (kombinacija kobile i magarca) i mazga (kombinacija magarice i konja).
U biljnom svijetu hibridi – kultivari se označavaju kao F1 generacija. Oznaka F1 na vrećici sjemena povrća nema nikakve veze s GMO samo vam govori da se radi o hibridu – kultivaru s poboljšanim osobinama kao što su: veća rodnost, bolja obojenost plodova, sočnost ili okus, bolja otpornost na sušu i slične osobine.
GMO je sasvim nešto drugo. Ovom tehnikom će stvoriti organizam koji sadrži gene nekog drugog organizma koji ne pripada toj vrsti ili rodu. Najčešće je to ubacivanje gena bakterija u žitarice – kada već govorim o biljnom svijetu.
Sam po sebi hibrid – kultivar F1 nije GMO.
Hibridi ne prenose vjerno osobine u daljnjem uzgajanju
Druga stvar s hibridnim F1 sjemenom je što to sjeme u daljnom uzgajanju neće vjerno prenositi osobine. Već u sjemenu od F1 biljaka dolazi do cijepanja na sjeme koje sadrži više gena jednog ili drugog roditelja.
Zbog toga ako želite od svojih biljaka sačuvati sjeme za daljnju sjetvu birajte za sjetvu sortno sjeme poput krastavca Sunčani potok, paprika Kurtovska kapija i bilo koje sorte bez oznake F1.
Profesionalni proizvođači više vole F1 sjeme zbog niza dobrih osobina, ali oni i mogu kupiti suvremene, skupe hibride. Mada, postoje i jeftini hibridi poput krastavca kornišona Levina F1 koji se prodaje dosta dugo i popularan je kod vrtlara.
Izvori: Living, Agroklub